Samostan svetog Vinka Paulskoga u Frankopanskoj ulici u Zagrebu prva je kuća sestara milosrdnica u Hrvatskoj.
Samostan s crkvom izgrađen je između 1841. i 1845. prema projektu Franje Schüchta, bečkog graditelja. Kasnije dogradnje i adaptacije izvedene su krajem 19. stoljeća. Danas je dio samostanskog kompleksa s crkvom svetog Vinka zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Osamostaljenjem Hrvatske provincije i odvajanjem od Kuće matice u Zamsu 1856., samostan je postao Kuća matica zagrebačkih milosrdnica.
Vrlo brzo Kuća matica postaje i upravno središte međunarodne družbe koja se u 19. stoljeću najprije proširila jugoistočnom Europom, a kasnije i zapadnom Europom te Sjevernom i Južnom Amerikom.
Godine 1932. Kuća matica postaje i sjedište tada osnovane Zagrebačke provincije.
Kompleks Kuće matice obuhvaća samostanske i školske zgrade koje su građene i dograđivane do 1926. godine.
Od 1845. do 1945. u sklopu Kuće matice djelovale su sljedeće odgojno-obrazovne ustanove:
- Djevojačka osnovna škola
- Nedjeljna škola
- Samostansko žensko učilište (Ženska preparandija pa Ženska učiteljska škola)
- Konvikt za djevojčice
- Dječačka škola i konvikt za dječake
- Čuvalište za siromašnu malu djecu (pjestovalište)
- Dječje zabavište (rad obnovljen 1975. – Dječji vrtić svetog Vinka)
- Njemačka osnovna škola
- Viša djevojačka škola (prva te vrste u Hrvatskoj, kasnije Ženska građanska škola)
- Tečaj za ručni rad i Škola za ručni rad (kasnije Ženska obrtna škola)
- Niža ženska zanatska škola s pravom javnosti
- Ženska realna gimnazija (1939. seli u novu zgradu na Savskoj cesti, rad obnovljen 1995. ponovno u sklopu Kuće matice – Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskoga s pravom javnosti).
Poslije Drugog svjetskog rata školske su zgrade bile Družbi oduzete.
Glavna samostanska zgrada s crkvom više je puta u 20. stoljeću obnavljana. Najnovija temeljita obnova započela je 2021. godine zbog štete nastale u potresima 2020. godine. Obnova crkve dovršena je 2022. godine, a 2024. obnovljeno je i useljeno sjeverno krilo glavne samostanske zgrade na Frankopanskoj ulici. Radovi na obnovi južnog krila kao i blagovaonice i kuhinje još su u tijeku.
Danas u Kući matici živi oko 120 sestara, a u sklopu samostana djeluje pučka kuhinja, dječji vrtić i opća gimnazija.
CRKVA SVETOG VINKA
Prvotna crkva izgrađena 1845. sa svojim pročeljem sačinjavala je jednu cjelinu s oba krila samostanske zgrade i izvana se malo isticala.
1860. crkva je nadograđena u visinu i dozidan joj je novi odgovarajući toranj i novi kameni portal izrađen od klesanog karlovačkog kamena. Produžena je i prema dvorištu i dograđena je nova sakristija i oratorij. Povećanjem crkve povećao se i srednji kor. Dogradnjom 1899. crkva je proširena, dodane su joj bočne lađe i nad njima korovi i oratorij s obje strane.
Crkva ima sedam oltara, glavni oltar sa slikom Leopolda Buchera koja prikazuje svetog Vinka u slavi, oltar Majke Božje Žalosne, oltar Svetog Križa, oltar Blažene Djevice Marije od Krunice, oltar svetog Josipa, oltar Srca Isusova i oltar Srca Marijina.
Većina crkvenog inventara (pet oltara, propovjedaonica, klupe, ispovjedaonice i okviri za slike križnoga puta) izrađena je u lepoglavskoj kaznionici u tehnici fine intarzije na drvu pod nadzorom umjetnika i rezbara Peruzzija iz Trsta.
1863. u toranj su postavljena četiri zvona, a na sve četiri strane zvonika po jedna ura koju je pokretao isti mehanizam. Zanimljivost tog satnog mehanizma jest da je istovremeno pokretao i kazaljke na još devet ura u kući.
1867. ispod oltara Majke Božje Žalosne postavljene su moći svetog Vinka mučenika koji je živio u prvim kršćanskim vremenima. Dar kardinala Haulika.
Prve orgulje u crkvi su postavljene 1860. a izradila ih je firma Pump. One su 1906. zamijenjene Hefererovim orguljama (dva manuala i 22 registra).
Crkva je u više navrata bila djelomično ili u cijelosti oslikana.
1985. na toranj je postavljen novi križ.
Poslije potresa 2020. pristupilo se temeljitoj obnovi crkve koja je dovršena 2022.
