Sestra Cecilija rođena je 22. listopada 1952. godine u Dubravama kod Novog Šehera. Prepoznavši u srcu Isusov poziv, stupila je u Družbu sestara milosrdnica 1970. godine. Doživotne je zavjete položila 1978. godine.
Po završetku potrebnog školovanja djelovala je kao katehistica, najprije u Livnu, a zatim od 1980. godine u Presnačama kod Banja Luke, gdje je ostala do svoje smrti 1995. godine.
Jednostavna i hrabra, ostala je s narodom u Presnačama gdje je, od srpskog agresora, zajedno sa župnikom Filipom Lukendom ubijena i zapaljena dana 12. svibnja 1995. godine. Dijelila je sudbinu svoga naroda, živjela je sa svojim narodom i za svoj narod. Ostala je s njime u dobru i u zlu do kraja života.
Iz Glasa Koncila, br. 21 od 21. svibnja 1995.
U petak, 12. svibnja, u 4 sata ujutro, eksplozivom je uništeno biskupijsko svetište sv. Male Terezije u Presnačama kod Banja Luke, a župna kuća spaljena. Obistinile su se i najcrnje slutnje da su spaljeni i župnik Filip Lukenda i s. Cecilija Grgić. U subotu 13. svibnja tu je tužnu vijest biskupu Franji Komarici priopćio istražni sudac koji je biskupa izvijestio da su u župnoj kancelariji pronađena dva pougljena tijela koja su kasnije na sudskoj medicini identificirana kao tijelo župnika Lukende i s. Cecilije. Biskup je o svemu izvijestio srpske vlasti i međunarodne humanitarne organizacije UNHCR i Međunarodni crveni križ. U tom pismu od 13. svibnja biskup Komarica pita: „Dokad će se nekažnjeno ovako krajnje zločinački postupati s nama, osvjedočenim mirotvorcima, hraniteljima i braniteljima i mnogih naših susjeda – Srba? Ima li ikog kumanog čovjeka na području koje potpuno kontroliraju službeni organi vlasti RS koji bi bio voljan i spreman spriječiti zločince u njihovim zlodjelima nad potpuno nevinim ljudima i nad crkvenim objektima i imovinom katolika ovoga kraja?“
Odredbom biskupa Majića 2024. na području Banjolučke biskupije započeo je sustavan rad na prikupljanju dokumentacije i svjedočanstava potrebnih za pokretanje službenog procesa beatifikacije s. Cecilije i ostalih mučenika koji su iz mržnje prema vjeri stradali za vrijeme Domovinskog rada na području te biskupije.